Pismeni graditelji socijalizma

Opismenjavanje stanovništva Bosne i
Hercegovine u periodu obnove (1945-1948), Tuzla 2023.

Dr. sc. Semir Hadžimusić je 2023. godine napisao knjigu „Pismeni graditelji socijalizma. Opismenjavanje stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu obnove (1945 -1948)“.

Knjiga se temelji na izvornoj građi iz Arhiva Jugoslavije, niza arhivskih fondova pohranjenih u arhivima u Bosni i Hercegovini (Arhiv BiH, Historijski arhiv Sarajevo, Arhiv Tuzlanskog kantona, Arhv Unsko-Sanskog kantona), te brojnih objavljenih izvora i literature i napisana je na 366 stranica. Knjiga se bavi važnim segmentom bosanskohercegovačke historije poslije Drugog svjetskog rata. Akcenat je stavljen na analizu načina i uloge opismenjavanja stanovništva u prve tri poslijeratne godine, te na ulogu u razvoju kulture i obrazovanja, kao i na društvene posljedice koje je proces opismenjavanja imao u širem bosanskohercegovačkom kontekstu. Pri tome je autor napravio historijski presjek razvoja pismenosti u BiH, pošao od zatečenog stanja u kojem je većina bosanskohercegovačkog stanovništva početak socijalizma dočekala “nepismena”. Ukazuje se na historijsku pozadinu takvoga stanja, te potom pokazuje kako se odvijao proces obnove Bosne i Hercegovine i stvaranje institucionalnih pretpostavki za masovnije procese opismenjavanja (analfabetski tečajevi, otvaranje niza škola) koje nakon prvobitnih kampanja opismenjavanja stanovništva (kroz razne oblike djelovanja društvenih i političkih organizacija) postepeno prerasta u organizirani sistem koji će se pokazati uspješnim u kreiranju „pismenih graditeja socijalizma“. Iz toga je vidljivo kako se autor ne zadovoljava samo prostom rekonstrukcijom metoda opismenjavanja i organizacionom strukturom sistema obrazovanja, nego traga za ideološkom pozadinom tog procesa (izgradnja socijalizma). U tom dijelu autor se pridružuje istaživačima, kakvih je posljednjih decenija sve više ne samo u postjugoslavenskim zemljama nego i u Evropi, koji se bave temama stvaranja „socijalističkog čovjeka“ u Jugoslaviji.

U ovoj je knjizi autor vrlo konkretno pokazao kako se provodio proces opismenjavanja seljaštva i radnika u Bosni i Hercegovini, te kakva je uloga pojedinih društvenih organizacija (AFŽ i drugih), potom vjerskih zajednica ili pojedinih kulturnih društava u tom procesu. Ključni zaključak jeste da je u pitanju kompleksan proces, koji je nailazio na razne izazove, ali je tadašnja vlast imala jasnu viziju šta želi postići – odmah uključiti pismenog čovjeka u obnovu zemlje, u industriju, ali i društveno-političke ciljeve i tokove novouspostavljene vlasti predvođene Komunističkom partijom.

U vrijeme kojim se autor bavi, Bosna i Hercegovina je napravila prve značajnije korake u modernizaciji svoga društva. Kasnije su se ti procesi samo intenzivirali, ali ono što je uspostavljeno kao osnova neposedno nakon Drugog svjetskog rata odredilo je pravce razvoja bosanskohercegovačkoga durštva sve do kraja socijalizma.

Knjiga još jedanput skreće pažnju na važnost temeljitih arhivskih istraživanja, bez kojih nema napretka historiografije. Preporučujemo je svima koji se bave naučnoistraživačkim radom iz oblasti historije, obrazovnim i kulturnim djelatnicima, ali i svim ljubiteljima prošlosti.